Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNI ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o slobodnim zonama (“Službeni glasnik RS”, broj 62/06), u članu 2. tačka 1), reč: “teritorije” zamenjuje se rečima: “carinskog područja”.

U tački 4) reč: “preduzeća” zamenjuje se rečima: “pravnih lica”.

Član 2.

U članu 5. tačka 5) reč: “preduzeća” zamenjuje se rečima: “privrednog društva”.

Član 3.

U članu 14. stav 4. reč: “Zakon” zamenjuje se rečju: “zakon”.

Član 4.

U članu 17. stav 1. menja se i glasi:

“Iznošenje robe iz zone, odnosno unošenje robe u zonu, korisnik prijavljuje nadležnoj carinarnici.”.

Stav 2. briše se.

U dosadašnjim st. 3. i 4, koji postaju st. 2. i 3, reč: “teritorije” zamenjuje se rečima: “carinskog područja”.

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 4, reči: “3. i 4.” zamenjuju se rečima: “2. i 3.”.

Član 5.

U članu 20. reč: “teritorijuˮ zamenjuje se rečima: “carinsko područje”.

Član 6.

U članu 21. stav 1. reč: “teritorijuˮ zamenjuje se rečima: “carinsko područje”.

Član 7.

Posle člana 22. dodaje se član 22a, koji glasi:

“Član 22a

Carinske formalnosti u pogledu unošenja robe u zonu, iznošenja robe iz zone i smeštaja robe u zoni sprovode se u skladu sa carinskim propisima.”.

Član 8.

U članu 25. reči: “ugovorom o radu,” brišu se.

Član 9.

U članu 26. stav 2. reč: “preduzeća” zamenjuje se rečima: “pravnih lica”.

Član 10.

Član 29. menja se i glasi:

“Član 29.

Korisnik, odnosno lice koje je u skladu sa carinskim propisima nosilac carinskog postupka, dužno je da po isteku roka iz člana 28. ovog zakona, u roku od dve godine, za stranu robu namenjenu obavljanju delatnosti i izgradnji objekata u zoni, koja se nalazi u zoni, podnese carinskom organu zahtev za izmenu izdatog odobrenja za poseban postupak, odnosno da stavi robu u drugi carinski postupak, ponovo izveze, ustupi državi ili uništi, u skladu sa carinskim i drugim propisima.

Na robu iz stava 1. ovog člana koja se stavlja u slobodan promet plaćaju se carina i druge uvozne dažbine, prema stanju robe i u skladu sa propisima koji važe na dan prihvatanja carinske deklaracije za taj carinski postupak.

Odredba stava 2. ovog člana ne isključuje primenu drugih propisa na osnovu kojih se ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina.”.

Član 11.

U članu 30. reč: “teritorijiˮ zamenjuje se rečima: “carinskom području”.

Član 12.

U članu 32. stav 1. tačka 2), alineja prva menja se i glasi:

“ - sarađuje sa nadležnim organima, institucijama i agencijama na promociji investiranja i poslovanja u zonama, kroz predstavljanje posebnih pogodnosti i poslovnih mogućnosti;”.         

U alineji trećoj reč: “SIEPA” zamenjuje se rečima: “nadležnim organima, institucijama i agencijama”.

Član 13.

U članu 34. stav 1. broj: “10.000” zamenjuje se brojem: “100.000”, a broj “1.000.000” zamenjuje se brojem: “2.000.000”.

U stavu 2. broj: “500” zamenjuje se brojem: “15.000”, a broj: “50.000” zamenjuje se brojem: “150.000”.

Član 14.

U članu 35. stav 1. broj: “10.000” zamenjuje se brojem: “100.000”, a broj “1.000.000” zamenjuje se brojem: “2.000.000”.

U st. 2. i 3. broj: “500” zamenjuje se brojem: “15.000”, a broj: “50.000” zamenjuje se brojem: “150.000”.

Član 15.

Danom prestanka važenja odredaba iz člana 16. ovog zakona, roba koja je zbog upotrebe u slobodnoj zoni bila oslobođena plaćanja uvoznih dažbina na osnovu člana 19. Zakona o slobodnim zonama (“Službeni glasnik RS”, broj 62/06), ostaje pod carinskim nadzorom dok su ispunjeni uslovi zbog kojih uvozne dažbine nisu plaćene.

Ako carinski organ za robu iz stava 1. ovog člana odobri drugo carinski dozvoljeno postupanje, na sprovođenje carinskih formalnosti, obračun i naplatu carinskog duga primenjuju se carinski propisi.

Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne isključuju primenu drugih propisa na osnovu kojih se ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina, odnosno plaćanje tih dažbina po sniženoj stopi carine.

Član 16.

Odredbe čl. 19, 20. i 21. Zakona o slobodnim zonama (“Službeni glasnik RS”, broj 62/06) i čl. 5. i 6. ovog zakona prestaju da važe 1. januara 2032. godine.

Član 17.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”.

IZ OBRAZLOŽENJA

 II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Zakon o slobodnim zonama donet je 2006. godine i objavljen je u “Službenom glasniku Republike Srbije”, broj 62/06 od 19. jula 2006. godine.

Ovim zakonom utvrđuju se uslovi za određivanje područja i rad slobodne zone, delatnosti koje se mogu obavljati u slobodnoj zoni, uslovi za obavljanje tih delatnosti i uslovi za prestanak rada slobodne zone, kao i osnivanje, pravni status i nadležnost Uprave za slobodne zone.

Carinski zakon Republike Srbije (“Službeni glasnik RS”, br. 95/18, 91/19 - dr. zakon, 144/20, 118/21 i 138/22) smeštaj strane robe u slobodnu zonu definiše kao poseban postupak (član 183.). Dalje, čl. 208 - 214. ovog zakona sadrže odredbe o slobodnim zonama, i to prevashodno odredbe o carinskim formalnostima koje se sprovode u slobodnoj zoni.

Prema tome, Carinskim zakonom uređen je smeštaj i postupanje s robom u slobodnoj zoni, dok je osnivanje slobodnih zona, upravljanje, slobodnim zonama, kao i uslovi za obavljanje delatnosti u slobodnim zonama uređeno Zakonom o slobodnim zonama.

Napominjemo da je Carinski zakon Republike Srbije u najvećoj mogućoj meri usaglašen sa Carinskim zakonikom EU (Regulation (EU) No 952/2013 of the European Parliament and of the Council of 9 October 2013 laying down the Union Customs Code). Obaveza usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva, uključujući i carinske propise, sa zakonodavnom regulativom Evropske unije je jedna od najznačajnijih obaveza državnih organa, imajući u vidu osnovno opredeljenje Republike Srbije da postane punopravan član EU.

U vezi sa prethodno iznetim, podsećamo da je Poglavlje 29 - Carinska unija otvoreno 20. juna 2017. godine, te da je jedna od obaveza, u okviru ovog poglavlja, i izmena Zakona o slobodnim zonama, kojima će se izvršiti usklađivanje određenih odredaba sa pravnim tekovinama EU.

Takođe, jedna od obaveza u okviru Poglavlja 8 - Politika konkurencije, u delu državne pomoći, jeste i izmena Zakona o slobodnim zonama. Tačnije, kao jedno od merila za otvaranje ovog poglavlja navedeno je da je potrebno da Republika Srbija uskladi postojeće šeme fiskalne pomoći, što podrazumeva da Zakon o slobodnim zonama (pored ostalih zakona) uskladi sa pravnim tekovinama EU u oblasti kontrole državne pomoći.

Treba istaći i da je u usvojenoj Reformskoj agendi navedeno da je potrebno da se reformiše državna pomoć radi stvaranja ambijenta jednakih mogućnosti za preduzeća, kako bi se promovisanjem pravičnosti, transparentnosti, efikasnosti i konkurentnosti u raspodeli državnih resursa u skladu sa standardima EU u toj oblasti doprinelo održivom ekonomskom razvoju Republike Srbije. Sprovođenje predviđenih koraka u ovoj reformi doprineće daljoj pravnoj usklađenosti sa pravnim tekovinama EU i dovesti do unapređenja transparentnosti i efikasnosti. Transparentan i usklađen okvir državne pomoći može imati pozitivan uticaj na poverenje investitora zahvaljujući povećanju predvidljivosti, i tako podstaći investicije i ekonomski rast. Ove mere dodatno bi unapredile lojalnu konkurenciju, što bi dovelo do življe i dinamičnije privrede.

S tim u vezi, dalje se navodi da Republika Srbija planira da ostvari navedene ciljeve izradom konačnog popisa šema državne pomoći, te usvajanjem Akcionog plana sa rokovima za usklađivanje neusklađenih šema državne pomoći, među kojima je i Zakon o slobodnim zonama. Usklađivanjem šema državne pomoći, što podrazumeva, kako je prethodno navedeno, i izmene Zakona o slobodnim zonama, doprineće se zaštiti konkurencije na tržištu, podsticanju ekonomskog razvoja, obezbeđivanju transparentnosti u dodeli državne pomoći. Takođe, uspostavljanjem adekvatne kontrole i transparentne raspodele državne pomoći sprečava se stavljanje pojedinih privrednih subjekata u privilegovan položaj, to jest, stvaraju se jednaki uslovi poslovanja za sve učesnike na tržištu. Na taj način jača se slobodna konkurencija i obezbeđuju zdraviji uslovi poslovanja, čime se podstiče ulazak privrednih subjekata na tržište Republike Srbije i njihov ostanak na njemu.

Konkretno, kako bi Republika Srbija ispunila obaveze preuzete u okviru Poglavlja 8 i 29, ali i u okviru Reformske agende, Predlogom zakona o izmenama i dopuni Zakona o slobodnim zonama, propisuje se brisanje člana 19. Zakona o slobodnim zonama, kao i čl. 20. i 21, koji su u vezi sa članom 19.

Brisanjem člana 19. Zakona o slobodnim zonama prestaje da postoji pravni osnov po kom se roba namenjena obavljanju delatnosti i izgradnji objekata u zoni uvozila bez plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina.

Međutim, to ne znači da korisnici slobodne zone neće moći da primenjuju carinske povlastice na uvoz robe u slobodnu zonu. Naime, oslobođenje od plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina na uvoz robe u slobodnu zonu ubuduće bi se moglo ostvariti primenom carinskih povlastica koje su propisane Carinskim zakonom ili međunarodnim sporazumima koje je Republika Srbija ratifikovala, kao što su, na primer, sporazumi o slobodnoj trgovini, koji privrednim subjektima (uključujući i korisnike slobodnih zona) pružaju mogućnost uvoza opreme po povlašćenom režimu, odnosno bez plaćanja carine, uz ispunjenje uslova propisanih tim sporazumima.

Pored razloga usaglašavanja sa propisima EU, jedan od razloga za donošenje Zakona o izmenama i dopuni Zakona o slobodnim zonama jeste i potreba usklađivanja minimalnih i maksimalnih iznosa propisanih kazni sa Zakonom o prekršajima, tako da se Predlogom zakona o izmenama i dopuni Zakona o slobodnim zonama predlažu i izmene čl 34. i 35. Zakona o slobodnim zonama.

Takođe, imajući u vidu činjenicu da je trenutno važeći Zakon o slobodnim zonama donet 2006. godine i da se u istom pominje da je u oblasti promocije nadležna Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), kao i činjenicu da je ova agencija, u međuvremenu, prestala da postoji, javila se potreba da se pojedine odredbe Zakona o slobodnim zonama izmene.

Predlogom zakona o izmenama i dopuni Zakona o slobodnim zonama izvršene su i određene terminološke i tehničke izmene.

 III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH INSTITUTA

Članom 1. Predloga zakona predlažu se terminološke izmene u članu 2. Zakona o slobodnim zonama, a radi usklađivanja sa Carinskim zakonom Republike Srbije i Zakonom o porezu na dobit pravnih lica.

Članom 2. Predloga zakona predlaže se terminološka izmena u članu 5. tačka 5), a radi usklađivanja sa ostalim odredbama Zakona o slobodnim zonama.

Članom 3. Predloga zakona vrši se ispravka pravno - tehničke prirode.

Članom 4. Predloga zakona stav 1. člana 17. se menja, a stav 2. se briše, a kao posledica toga menjaju se ostali stavovi ovog člana. Takođe se, u sada novim st. 2. i 3. predlažu terminološke izmene radi usklađivanja sa Carinskim zakonom Republike Srbije.

Čl. 5. i 6. Predloga zakona predlaže se terminološka izmena u čl. 20. i 21. Zakona o slobodnim zonama, a radi usklađivanja sa Carinskim zakonom Republike Srbije.

Članom 7. Predloga zakona dodaje se novi član 22a, kojim se propisuje da se carinske formalnosti u pogledu unošenja robe u zonu, iznošenja robe iz zone i smeštaja robe u zoni sprovode u skladu sa carinskim propisima.

Čl. 8. i 9. Predloga zakona prelažu se terminološke izmene.

Članom 10. Predloga zakona menja se član 29. Zakona o slobodnim zonama, tako što se propisuje obaveza korisnika, odnosno lica koje je u skladu sa carinskim propisima nosilac carinskog postupka, da u roku od dve godine, po isteku roka iz člana 28. Zakona o slobodnim zonama, za stranu robu namenjenu obavljanju delatnosti i izgradnji objekata u zoni, koja se nalazi u zoni, podnese carinskom organu zahtev za izmenu izdatog odobrenja za poseban postupak, odnosno da stavi robu u drugi carinski postupak, ponovo izveze, ustupi državi ili uništi, u skladu sa carinskim i drugim propisima. Dalje se propisuje da se na ovu robu, koja se stavlja u slobodan promet, plaća carina i druge uvozne dažbine, prema stanju robe i u skladu sa propisima koji važe na dan prihvatanja carinske deklaracije za taj carinski postupak. Ovom odredbom se ne isključuje primenu drugih propisa na osnovu kojih se ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina.

Članom 11. predlaže se terminološka izmena u članu 30. Zakona o slobodnim zonama, a radi usklađivanja sa Carinskim zakonom Republike Srbije.

Članom 12. Predloga zakona menja se član 32. stav 1. tačka 2) radi usaglašavanja sa propisanim nadležnostima državnih organa.

Čl. 13. i 14. Predloga zakona menjaju se odredbe čl. 34. i 35. Zakona o slobodnim zonama, a radi usaglašavanja sa odredbama Zakona o prekršajima.

Članom 15. Predloga zakona propisano je da danom prestanka važenja odredaba iz člana 16. ovog zakona, roba koja je zbog upotrebe u slobodnoj zoni bila oslobođena plaćanja uvoznih dažbina po osnovu člana 19. Zakona o slobodnim zonama (“Službeni glasnik RS”, broj 62/2006), ostaje pod carinskim nadzorom sve dok postoje uslovi zbog kojih uvozne dažbine nisu plaćene. Ako carinski organ za ovu robu odobri drugo carinski dozvoljeno postupanje, na sprovođenje carinskih formalnosti, obračun i naplatu carinskog duga primenjuju se carinski propisi.

Članom 16. Predloga zakona propisano je da odredbe čl. 19, 20. i 21. Zakona o slobodnim zonama, kao i čl. 5. i 6. ovog zakona prestaju da važe 1. januara 2032. godine.

Članom 17. Predloga zakona propisano je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”.


Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 31.07.2026.